Što je uzrokovalo više od 300 slučajeva akutnog hepatitisa nepoznate etiologije u više od 20 zemalja i regija diljem svijeta? Najnovija istraživanja pokazuju da bi to moglo biti povezano sa superantigenom uzrokovanim novim koronavirusom. Gore navedeni nalazi objavljeni su u međunarodnom autoritativnom akademskom časopisu „The Lancet Gastroenterology & Hepatology“.
Spomenute studije pokazale su da djeca zaražena novim koronavirusom mogu dovesti do stvaranja rezervoara virusa u tijelu. Naime, trajna prisutnost novog koronavirusa u gastrointestinalnom traktu djece može dovesti do ponovljenog oslobađanja virusnih proteina u stanicama crijevnog epitela, što rezultira imunološkom aktivacijom. Ova ponovljena imunološka aktivacija može biti posredovana superantigenskim motivom u šiljastom proteinu novog koronavirusa, koji je sličan stafilokoknom enterotoksinu B i pokreće široku i nespecifične aktivacije T stanica. Ova superantigenom posredovana aktivacija imunoloških stanica implicirana je u multisistemskom upalnom sindromu kod djece (MIS-C).
Takozvani superantigen (SAg) je vrsta tvari koja može aktivirati veliki broj klonova T-stanica i generirati snažan imunološki odgovor samo s vrlo niskom koncentracijom (≤10-9 M). Multisistemski upalni sindrom kod djece počeo je dobivati široku pozornost već u travnju 2020. U to vrijeme, svijet je tek ušao u novu pandemiju koronavirusa, a mnoge zemlje su uzastopno prijavljivale „čudnu dječju bolest“, koja je bila usko povezana s novom infekcijom koronavirusom. Većina pacijenata ima simptome poput vrućice, osipa, povraćanja, otečenih limfnih čvorova na vratu, ispucalih usana i proljeva, slične onima kod Kawasakijeve bolesti, poznate i kao bolest slična Kawasakijevoj. Multisistemski upalni sindrom kod djece uglavnom se javlja 2-6 tjedana nakon nove infekcije koronavirusom, a dob djece koja se javljaju koncentrirana je između 3-10 godina. Multisistemski upalni sindrom kod djece razlikuje se od Kawasakijeve bolesti, a bolest je teža kod djece koja su serotestno pozitivna na COVID-19.
Istraživači su analizirali da je nedavni akutni hepatitis nepoznatog uzroka kod djece možda prvo bio zaražen novim koronavirusom, a djeca su se zarazila adenovirusom nakon što se rezervoar virusa pojavio u crijevima.
Istraživači izvještavaju o sličnoj situaciji u pokusima na miševima: Adenovirusna infekcija izaziva toksični šok posredovan stafilokoknim enterotoksinom B, što dovodi do zatajenja jetre i smrti kod miševa. Na temelju trenutne situacije, preporučuje se kontinuirani nadzor COVID-19 u stolici djece s akutnim hepatitisom. Ako se pronađu dokazi o imunološkoj aktivaciji posredovanoj superantigenom SARS-CoV-2, imunomodulatornu terapiju treba razmotriti kod djece s teškim akutnim hepatitisom.
Vrijeme objave: 21. svibnja 2022.